Vesti Rusija

Ruski apelacioni sud konačno potvrdio zabranu «Saveza heteroseksualaca i LGBT za ravnopravnost»

Drugi apelacioni sud opšte nadležnosti u Sankt Peterburgu odbacio je 24. septembra 2026. godine žalbu pokreta «Savez heteroseksualaca i LGBT za ravnopravnost» i ostavio na snazi prvostepenu presudu kojom je organizacija proglašena „ekstremističkom“ i zabranjen njen rad u Rusiji. Prema saopštenju «Saveza», presuda Gradskog suda u Sankt Peterburgu od 23. juna 2026. godine stupila je na pravnu snagu. U narednom periodu Ministarstvo pravde Ruske Federacije i Rosfinmonitoring uvrstiće organizaciju u zvanične registre zabranjenih ekstremističkih organizacija i spiskove lica povezanih sa ekstremizmom.

Stupanje presude na snagu znači da nastavak bilo kakvih aktivnosti u ime pokreta, distribucija njegovih materijala, isticanje simbola ili javno poistovećivanje s njim sada u Rusiji povlači krivičnu odgovornost po članu 282.2 Krivičnog zakonika RF. Kazne po ovom članu predviđaju od dve do šest godina zatvora za učešće u radu ekstremističke organizacije i od šest do deset godina za organizovanje njenog delovanja. Apelaciono ročište održano je iza zatvorenih vrata zbog oznake „strogo poverljivo“ koja je dodeljena predmetu, pa su uvid u kompletan tekst tužbe Ministarstva pravde imali samo ovlašćeni advokati. Kao zainteresovano lice u postupak je bio uključen aktivista iz Sankt Peterburga Aleksej Sergejev.

Tužbu za zabranu «Saveza» podnela je Glavna uprava Ministarstva pravde za Sankt Peterburg i Lenjingradsku oblast u maju 2026. godine. U sudskim spisima vlasti su navele da organizacija deluje sa ciljem „uništenja fundamentalnih ruskih duhovno-moralnih vrednosti“ i stvaranja „pretnje osnovama ustavnog poretka“. Kao dokazi navedeni su objave na Telegram kanalu pokreta, ranije ulične protestne akcije, objavljivanje priča LGBT+ osoba, preporuke knjiga i filmova, kao i odsustvo oznake „stranog agenta“. Predstavnici pokreta i pravnici projekta «Prvo odeljenje» (Pervyj otdel), koji su vodili odbranu, ocenili su odluku kao politički motivisan progon mirnog antidiskriminacionog rada. Odbrana je najavila podnošenje kasacione žalbe Trećem kasacionom sudu opšte nadležnosti, kao i obraćanje Komitetu za ljudska prava UN nakon iscrpljivanja domaćih pravnih lekova. U organizaciji su takođe podsetili da su 2025. godine dobili spor pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog nezakonite blokade svoje zajednice na društvenoj mreži „VKontakte“.

«Savez heteroseksualaca i LGBT za ravnopravnost» osnovala je u Sankt Peterburgu u maju 2012. godine građanska aktivistkinja Natalija Cimbalova sa saradnicima tokom građanskih protesta protiv usvajanja gradskog zakona o zabrani takozvane „propagande homoseksualizma“. Cilj pokreta bio je povezivanje heteroseksualnih saveznika i LGBT+ građana kako bi se pokazalo da jednaka građanska prava podržavaju ne samo manjine, već i šira javnost. Godine 2016. počasni član udruženja postao je britanski glumac ser Ijan Makelen, poznat po ulozi Gandalfa u franšizi „Gospodar prstenova“. Ministarstvo pravde je u martu 2023. godine proglasilo «Savez» „stranim agentom“. Poslednjih godina organizacija je prekinula javne aktivnosti u Rusiji i delovala isključivo na internetu, dok je većina ključnih aktivista napustila zemlju iz bezbednosnih razloga.

Sudska zabrana «Saveza» deo je šire kampanje koja je usledila nakon odluke Vrhovnog suda Rusije od 30. novembra 2023. godine, kojom je nepostojeći „Međunarodni javni pokret LGBT“ proglašen ekstremističkim. Na osnovu tog presedana tokom 2026. godine ruski sudovi su proglasili ekstremističkim i zabranili rad preko deset stvarnih organizacija, uključujući Rusku LGBT mrežu, grupu „Izlaz“ (Vyhod), „Centar T“, „Parni+“, „LGBT resursni centar“, „Iridu“, „Kalisto“, Moskovski zajednički centar, projekat „T9 NSK“ i kriznu grupu „SK SOS“.

Ranije je «Uranija» detaljno pisala o početku sudskog procesa protiv pokreta u Sankt Peterburgu i o prvostepenoj presudi o proglašenju «Saveza» ekstremističkim.

Slični materijali

Najnovije vesti

Ruski aktivista Vitalij Borodin predložio državni registar posetilaca seks-šopova Premijer Jermenije Nikol Pašinjan tvrdi da se neki ljudi iz te zemlje predstavljaju kao gejevi radi azila u Evropi Napadač koji je ubio šestoro ljudi u Krakovu preminuo u bolnici. Objavljene su fotografije na kojima drži zastavu duginih boja